{"id":176,"date":"2014-06-27T13:34:58","date_gmt":"2014-06-27T13:34:58","guid":{"rendered":"http:\/\/residencyforum.pogon.hr\/?page_id=176"},"modified":"2014-06-27T13:58:26","modified_gmt":"2014-06-27T13:58:26","slug":"izvjestaj","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/?page_id=176","title":{"rendered":"Izvje\u0161taj"},"content":{"rendered":"

Rezidencijalni programi i perspektive njihova razvoja<\/span><\/h1>\n

Mobilnost i izmje\u0161tanje iz vlastitog konteksta odre\u0111uju\u0107i su faktor u rada umjetnika. Koja saznanja mo\u017eemo preuzeti od drugih i \u0161to je potrebno za sustavnu podr\u0161ku rezidencijalnih programa u Hrvatskoj bile su teme Foruma odr\u017eanog u zagreba\u010dkom Pogonu.<\/h2>\n

Pi\u0161e: Janja Sesar<\/em><\/p>\n

Za\u0161to rezidencijalni programi?<\/em><\/h3>\n

Za razliku od izlo\u017ebi, festivala i ostalih prezentacijskih oblika umjetnosti, rezidencijalni se programi ne fokusiraju na rezultat nego na proces stvaranja i va\u017ean su izvor inspiracije i osobnog istra\u017eivanja umjetnika. U tom se procesu izmje\u0161tanja i mobilnosti prelaze i olabavljuju granice, otvaraju kanali za razmjenu informacija i mi\u0161ljenja, grade dugoro\u010dne veze i partnerstva. Ona oboga\u0107uju \u017eivot kako lokalnih tako i gostuju\u0107ih umjetnika te lokalni kulturni krajolik i kulturnu ponudu. Veze koje se pritom uspostavljaju izlaze daleko izvan polja umjetnosti i rada umjetnika ili kulturnih radnika te grade mre\u017eu odnosa izme\u0111u umjetnika i zajednice, organizatora u kulturi i publika, organizacija iz razli\u010ditih sektora kao \u0161to su ekologija, ljudska prava i sli\u010dno, lokalnih proizvo\u0111a\u010da, poduze\u0107a, \u0161kola, fakulteta i mnogih drugih. Drugim rije\u010dima, oni \u010desto utje\u010du na izgradnju ili ponovo uspostavljanje veza me\u0111u razli\u010ditim dijelovima dru\u0161tva koje su nu\u017ene za zajedni\u010dko djelovanje u cilju ostvarivanja pozitivnih promjena u dru\u0161tvu. Koliko je va\u017ena mobilnost i mogu\u0107nost uvida u Drugo i Druga\u010dije dobro pokazuje situacija u Hrvatskoj devedesetih godina, kada su nezavisna kulturna scena i umjetnici \u010desto bili ti koji su odr\u017eavali odnose izvan nacionalnih granica te otvarali zone propusnosti i razmjene. <\/p>\n

Za\u0161to Forum o rezidencijalnim programima?<\/em><\/h3>\n

Mnogo od gore spomenutog mogli smo \u010duti na Forumu o rezidencijalnim programima koji je odr\u017ean 4. i 5. lipnja u Pogonu Jedinstvo, u organizaciji Pogona – Zagreba\u010dkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, a u suradnji s Ministarstvom kulture, mre\u017eom kulturnih centara EUNIC Cluster Croatia i Savezom udruga Klubtura. Cilj foruma bio je predstaviti i kriti\u010dki preispitati neke od postoje\u0107ih modela i praksi organizacije rezidencijalnih programa u Europi i Hrvatskoj te ispitati njihovu ulogu kao centara razmjene me\u0111u razli\u010ditim lokalnim sredinama i kulturama. Osim toga, cilj Foruma bio je dati konkretan doprinos razvoju kulturne politike koja \u0107e pru\u017eiti adekvatnu podr\u0161ku takvim programima u Hrvatskoj. Zbog toga su jezgru doga\u0111anja \u010dinile radne sesije na kojima su se okupili sada\u0161nji i budu\u0107i organizatori rezidencijalnih programa, radnici u kulturi, predstavnici ministarstva kulture, stru\u010dnjaci te umjetnici iz razli\u010ditih polja suvremene umjetnosti i kulture kako bi na temelju dosada\u0161njih iskustava mapirali postoje\u0107e stanje i razgovarali o konkretnim koracima i potrebnim resursima.
\nU sklopu radnih sesija i okruglih stolova predstavljen je \u010ditav niz rezidencijalnih programa i njihovih organizatora iz Europe. A-I-R Laboratory pri Centru za suvremenu umjetnost Ujazdowski dvorac<\/a> iz War\u0161ave (Poljska) koji je predstavila Ika Sienkiewicz Nowacka, programe Pilsen 2015 European Capital of Culture<\/a> i K.A.I.R.<\/a> u Ko\u0161icama (Slova\u010dka) predstavila je Adela Foldynova, dok je o programu Les Laboratoires d’Aubervilliers<\/a> iz Pariza (Francuska) govorila Clara Gensburger. Od Candace Goodreach (Njema\u010dka) mogli smo saznati kakav je krajolik rezidencijalnih programa u Leipzigu, o rezidencijalnom programu za vizualne umjetnike koji se godinama odr\u017eavao u sklopu rada Kulturkontakta u Zagrebu govorila je nezavisna kustosica Anemarie T\u00fcrk iz Be\u010da (Austrija), a o programu 1m2<\/a> govorila je izvr\u0161na direktorica organizacije Visiting Arts, Yvette Vaughan Jones. Osim toga, sudionici su na radionici koju je vodila Ika Sienkiewicz Nowacka mogli saznati mnoge konkretne savjete za uspje\u0161no organiziranje rezidencijalnih programa i napraviti osnovne elemente projektnog plana rezidencijalnog programa koji ve\u0107 organiziraju ili planiraju razviti. <\/p>\n

Raznolikost krajolika rezidencijalnih programa<\/em><\/h3>\n

Jedno od uvodnih izlaganja na Forumu imala je Lillian Fellman iz mre\u017ee Res artis iz Amsterdama, svjetske mre\u017ee koja okuplja oko petsto centara, organizacija i individualaca iz preko sedamdeset zemalja a koji nude rezidencijalne programe za umjetnike. Kroz mre\u017eu organizacije postaju dijelom globalne zajednice putem koje mogu komunicirati i razmjenjivati informacije i iskustva, kako na sastancima koje mre\u017ea organizira tako i putem online platforme. <\/p>\n

Fellman nas je u svom izlaganju uvela u izuzetno raznolik svijet rezidencijalnih programa i suvremenih tendencija u njihovom radu i zna\u010denju. Oblici, podru\u010dja djelovanja, na\u010dini utjecaja te ciljevi koju ovi programi imaju diljem svijeta vrlo su raznoliki, ovisno o misiji, ali i geografskom polo\u017eaju programa i dru\u0161tveno-politi\u010dkom kontekstu i problemima s kojima se suo\u010davaju. Neki tako \u017eele utjecati na revitalizaciju odre\u0111enog geografskog podru\u010dja i na njegov razvoj, neki pru\u017eiti uto\u010di\u0161te izbjeglim umjetnicima i omogu\u0107iti im podr\u0161ku i daljnji rad, neki ukazati na ljudska prava odre\u0111ene skupine ljudi, dok neki \u017eele povezati umjetnike i lokalnu zajednicu te im omogu\u0107iti umjetnost i kulturu dostupnom. Fellman prepoznaje tri razine dru\u0161tvenog u\u010dinka rezidencijalnih programa – od rezidencijalnih programa u klasi\u010dnom smislu u kojem umjetnik boravi i radi u nekom drugom mjestu, preko programa u kojima postoji odre\u0111eno o\u010dekivanje i uklju\u010divanje umjetnika u lokalnu zajednicu, odnosno svojevrsni recipro\u010dni odnos izme\u0111u zajednice i umjetnika, do instrumentalizacije programa za neku \u0161iru svrhu. U svom je izlaganju navela kako 90% \u010dlanova mre\u017ee Res artis ka\u017ee da na neki na\u010din uklju\u010duje svoje umjetnike u rezidenciji u \u017eivot lokalne zajednice. Upravo ova tendencija nu\u017enog uklju\u010divanja umjetnika u lokalnu zajednicu bila je jedno od mjesta rasprave u kojoj je Sergej Prista\u0161 iz BADco.-a ustvrdio kako su kreativnost i umjetnost ve\u0107 same po sebi djelovanje pa umjetnici ne bi trebali dodatno djelovati kako bi legitimirali svoj boravak negdje. <\/p>\n

Rezidencijalni programi u Hrvatskoj<\/em><\/h3>\n

Razli\u010dite prakse rezidencijalnih programa ve\u0107 dugo postoje i u Hrvatskoj, na formalnoj i neformalnoj razini i u razli\u010ditim disciplinama umjetnosti. Ivana Hana\u010dek iz udruge BLOK je na temelju analize istra\u017eiva\u010dkog rezidencijalnog programa koji oni organiziraju u zadnjih deset godina iznijela podatak kako je ve\u0107ina umjetnike koji su u sklopu tog programa boravili u Zagrebu bila iz zemalja zapadne Europe i zemalja koje imaju svoje kulturne institute u Hrvatskoj. Drugim rije\u010dima, vi\u0161e je bilo umjetnika iz onih zemalja koje mogu omogu\u0107iti financiranje, a manje iz jugoisto\u010dne Europe. \u0160to se financiranja ovih program u Hrvatskoj ti\u010de, oni se financiraju dijelom iz sredstava Ministarstva kulture, na lokalnoj razini, od stranih kulturnih instituta i sli\u010dno, no financiranje je uglavnom nedostatno i ne postoji poseban natje\u010daj javnog financiranja za rezidencijalne programe. Osim nepostojanja sustava financiranja, neki od sudionika tako\u0111er su naglasili kako nailaze na nerazumijevanje samog termina i definicije \u201erezidencijalni program\u201c, posebice na lokalnoj razini. I na kraju, ali itekako va\u017eno za ova tip programa, infrastruktura za odr\u017eavanje programa, odnosno \u017eivot i studije umjetnika vrlo je nerazvijena i ne postoji u onom obliku u kojem je mo\u017eemo na\u0107i u drugdje u Europi. Sve to je odraz nepostojanja jasne javne politike za razvoj rezidencijalnih programa, zaklju\u010dak je u preporukama Foruma. <\/p>\n

No, unato\u010d svim navedenim problemima, rezidencijalnih programa u Hrvatskoj, kao \u0161to sam ve\u0107 navela, ima, a na Forumu je predstavljeno nekoliko primjera. Iva Rada Jankovi\u0107 iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavila je program koji djeluje od 2009. i ugo\u0161\u0107uje suvremene umjetnike. Sonja Soldo iz Pogona predstavila je rezidencijalni program koji Pogon organizira u suradnji s njema\u010dkom institucijom Akademie Schloss Solitude<\/a>. U sklopu programa se razmjenjuju istra\u017eiva\u010di, teoreti\u010dari i umjetnici na boravcima u trajanju od tri mjeseca, a podru\u010dja djelovanja rezidenata koji iz Hrvatske odlaze u Njema\u010dke su arhitektura, urbanizam i sociologija. Osim ovih programa mogli smo \u010duti i prezentaciju umjetni\u010dkog direktora festivala Perforacije i programa Queer Zagreb sezona, Zvonimira Dobrovi\u0107a, o me\u0111unarodnom rezidencijalnom programu u sklopu festivala, a Slaven Tolj i Davor Mi\u0161kovi\u0107 predstavili su program Kamov u Rijeci koji \u0107e provoditi Muzej moderne i suvremene umjetnosti u suradnji s nezavisnim organizacijama poput Drugog mora. Rezidencijalnih programa ima mnogo vi\u0161e i u razli\u010ditim podru\u010djima. S obzirom da je Ministarstvo kulture uo\u010dilo njihovu va\u017enost i potrebu sistemskog razvoja, a da se ne mogu na jednom mjestu na\u0107i sakupljene i javnosti dostupne informacije o ovim programima, u svom je izlaganju Ivana Podnar iz Ministarstva kulture, suorganizatora Foruma, izjavila kako je Ministarstvo ve\u0107 u procesu mapiranja informacija o rezidencijalnim programima. <\/p>\n

Za\u0161to ulagati u rezidencijalne programe?<\/em><\/h3>\n

Na Forumu je sudjelovala i izvr\u0161na direktorica organizacije Visiting Arts iz Londona koja je govorila o globalnim kretanjima na tom polju kao i programu koji oni provode pod naslovom 1m2, Yvette Vaughan Jones. U svom je izlaganju istaknula va\u017enost me\u0111usektorskog povezivanja s turizmom, gospodarstvom i komercijalnim subjektima, kreativnim industrijama i drugima, a smatra da je izuzetno va\u017eno povezati i iskoristiti ve\u0107 postoje\u0107e resurse i ne kreirati nove platforme ako nije nu\u017eno. Osim konkretne va\u017enosti koje oni imaju za umjetnike, Vaughan vidi pozitivne u\u010dinke rezidencijalnih programa na tri razine i to socijalnoj razini jer poja\u010davaju kreativne aktivnosti i sna\u017ee interkulturni dijalog, politi\u010dkoj razini jer su jedan od odli\u010dnih oblika kulturne diplomacije i na ekonomskoj razini jer gradove i regije doma\u0107ine \u010dine atraktivnije za ulaganja. Zada\u0107a je svih uklju\u010denih sagledati postoje\u0107e stanje stvari te detektirati i povezati resurse koji ve\u0107 stoje na raspolaganju, zaklju\u010dila je Vaughan. <\/p>\n

Preporuke za Ministarstvo kulture<\/em><\/h3>\n

Saznanja i prijedlozi prikupljeni tijekom Foruma uobli\u010deni su u konkretne mjere<\/a> te predani Ministarstvu kulture koje su na Forumu predstavljale Ivana Podnar i pomo\u0107nica ministrice kulture Tamara Peri\u0161i\u0107. S obzirom na potrebe koje su se iskristalizirale tijekom Foruma, preporuke se odnose na nekoliko glavnih polja: financiranje, infrastrukturu, podr\u0161ku suradnji i umre\u017eavanju te pomo\u0107ne mjere poput pobolj\u0161anja procedure izdavanja viza i edukacija. <\/p>\n

Nakon dvodnevnih razgovora sudionici Foruma zaklju\u010dili su kako Ministarstvo kulture u konzultacijama sa svim zainteresiranim stranama treba definirati pojam i polje rezidencijalnih programa te razviti dio kulturne politike za ovo polje i uklju\u010diti rezidencijalne programe u kulturnu strategiju. Ova se kulturna strategija trebati odraziti u konkretnim mjerama financiranja za rezidencijalne programe koje \u0107e u jednakoj mjeri uzeti u obzir umjetnike koji dolaze u Hrvatsku kao i umjetnike koji odlaze u druge zemlje. Shema financiranja treba uklju\u010divati jednogodi\u0161nje kao i vi\u0161egodi\u0161nje programe kao i mogu\u0107nosti apliciranja vi\u0161e puta tijekom godine, podr\u0161ka bi trebala obuhva\u0107ati programske i operativne tro\u0161kove kao i podr\u017eavati umre\u017eavanje, partnerstva i istra\u017eivanje. Takav fond mogao bi se izgraditi u suradnji s drugim ministarstvima, kao \u0161to su ministarstvo turizma, obrazovanja, vanjskih poslova te sa civilnim i poslovnim sektorom. <\/p>\n

Druga va\u017ena pretpostavka za razvoj rezidencijalnih programa u Hrvatskoj je osiguravanje infrastrukture za njihovo odr\u017eavanje. Preporuka je da se utje\u010de na programiranje strukturnih fondova Europske unije kako bi se osigurala ta infrastruktura, na primjer kao dio razvoja socio-kulturnih centara, \u0161to zahtjeva suradnju s lokalnim vlastima kao i ostalim dionicima. U tom procesu potrebno je potaknuti lokalne vlasti da identificiraju i mapiraju postoje\u0107e resurse koji bi se mogli iskoristiti za rezidencijalne programe kao i infrastrukturu koja bi se mogla razviti za takve programe. <\/p>\n

S obzirom na spomenuti problema manjka podr\u0161ke suradnje, preporuka je osnovati poseban fond za podr\u0161ku mobilnosti i kulturne razmjene u jugoisto\u010dnoj Europi. Osim toga, mnogi se organizatori susre\u0107u s problemom dobivanja viza za umjetnike pa je tako\u0111er dana preporuka da se uspostavi \u010dvr\u0161\u0107a suradnja Ministarstva kulture i dijela dr\u017eavne administracije koja se brine za izdavanje viza kako bi taj proces bio \u0161to lak\u0161i i efikasniji. I na kraju, Ministarstvo kulture trebalo bi podr\u017eati obrazovanje i umre\u017eavanje organizatora programa i omogu\u0107iti hrvatskim organizatorima da razmjenjuju informacije u me\u0111unarodnom kontekstu. <\/p>\n

Pomo\u0107nica ministrice kulture, Tamara Peri\u0161i\u0107, u svom je izlaganju na zavr\u0161noj sesiji foruma na kojoj su izlo\u017eene preporuke izjavila kako je Ministarstvo kulture prepoznalo va\u017enost rezidencijalnih programa, \u0161to pokazuje i \u010dinjenica kako je upravo ono bilo suorganizator Foruma te da je ja\u010danje me\u0111unarodne suradnje jedan je od strate\u0161kih ciljeva Ministarstva. To uklju\u010duje kreiranje konkretnog dijela kulturne politike posve\u0107enog rezidencijalnim programima, s adekvatnim mjerama financiranja i razvojem infrastrukture, a od zamjenice smo mogli \u010duti kako se Ministarstvo ve\u0107 anga\u017eiralo na nekoliko polja spomenutih u preporukama. <\/p>\n

Ovaj dvodnevni Forum pokazao je kako postoji potreba za institucionalnom podr\u0161kom ovog polja koje \u0107e mu omogu\u0107iti stabilan rad i razvoj te iznjedrio konkretne preporuke za Ministarstvo kulture i lokalne vlasti. Forum se pozabavio organizacijskom stranom ovog podru\u010dja te se na momente osim spomenutog pitanja uklju\u010divanja umjetnika u zajednicu vi\u0161e puta dotaknuo i osnovne svrhe i vrijednosti rezidencijalnih programa. Ve\u0107ina sudionika je zaklju\u010dila kako bi klju\u010dni moment i va\u017enost rezidencijalnih programa trebali biti u izmje\u0161tenosti i procesu u koji umjetnik ulazi za vrijeme programa jer je upravo proces ono \u0161to ra\u0111a nove veze i nove spoznaje. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rezidencijalni programi i perspektive njihova razvoja Mobilnost i izmje\u0161tanje iz vlastitog konteksta odre\u0111uju\u0107i su faktor u rada umjetnika. Koja saznanja mo\u017eemo preuzeti od drugih i \u0161to je potrebno za sustavnu podr\u0161ku rezidencijalnih programa u Hrvatskoj bile su teme Foruma odr\u017eanog u zagreba\u010dkom Pogonu. Pi\u0161e: Janja Sesar Za\u0161to rezidencijalni programi? Za razliku od izlo\u017ebi, festivala i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":5,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/176"}],"collection":[{"href":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=176"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":183,"href":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/176\/revisions\/183"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/residencyforum.pogon.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}